5/21/2011

Martin Lindstrom: BUY-OLOGY

KUPOLOGIJA
Istine i laži o tome zašto kupujemo
Autor: Martin Lindstrom
Prevod: Aleksandra Čabraja
Izdavač: Laguna (2010) odlomakFormat: 13x20 cm , 296 str.


Možda je Džordž Buš znao ponešto o mozgu kad je na pitanje čime Amerikanci mogu da daju svoj doprinos u nemirnim danima i nedeljama punim straha posle jedanaestog septembra odgovorio jednostavno: "Kupovinom".


Dok maloprodaja stagnira a poverenje američkih potrošača pada na najniže grane u poslednjih nekoliko godina, porasla je prodaja kondoma za dvadeset dva procenta.
Amerikanci takođe kupuju i protivprovalne alarme.
I protivpožarne alarme.
I oružje.
I čokolade. (Prodaja lindta skočila je za skoro šest posto, a kitkata za sedamnaest procenata.)
Ako prodaja paste za zube išta govori, takođe više peremo zube; možda zbog toga što jedemo toliko čokolade.
Sve je to povezano sa samoodržanjem i zadovoljavanjem primarnih nagona.
Za potrošače širom sveta, kod najnovije recesije dogodilo se upravo to: jedan veliki somatski marker povezao je novac i trošenje sa ogromnim strahom i neizvesnošću koji su potresli svet.
Kao posledica toga, sama pomisao na trošenje novca automatski izaziva taj strah i strepnju; prisetite se koliko god verovali da smo u dvadeset i prvom veku napredni, nismo više odmakli od primata koji, pod uticajem straha i stresa, posvećuju život zadovoljavanju najosnovnijih potreba - za hranom, snom, preživljavanjem i seksom.
Zato se sada prodaju čokolade, alarmi protiv krađe i oružje. (Kaladonti su još uvek misterija.)

Jedna novija neurološka studija pokazuje da je strah daleko jači pokretač nego što većina nas priznaje. Kad se posvetimo preživljavanju, strah postaje glavni motiv.

Najnovije oružje Filipa Morisa protiv zabrane pušanja na radnom mestu je malboro intenz, manja cigareta sa visokim sadržajem katrana - koja se može popušiti u svega nekoliko ukradenih trenutaka između sastanaka, telefonskih razgovora i prezentacija.

U 85% slučajeva naš mozak radi mehanički.

Osam od deset novih proizvoda propada u prva tri meseca. (U Japanu lansiranje novih proizvoda propada u neverovatnih 9,7 od deset slučajeva.)

Istraživači se uglavnom slažu da su za odluku o kupovini dovoljne dve i po sekunde.

Juna 1958. Američka televizijska mreža i Nacionalni radio i televizijsko udruženje zabranili su podsvesno reklamiranje.

Mrzim što moram ovo da vam kažem, ali zavodljivi miris kože u novom automobilu potiče iz limenke sa sprejom.

Danas je u Aziji i širom sveta u opticaju preko dvadeset dve hiljade različitih Helo Kiti proizvoda, među kojima su i Helo Kiti testo, Helo Kiti pirsinzi za pupak i Helo Kiti zubne krunice, koje (kad već pričamo o brendiranju) zapravo ostavljaju Helo Kiti otisak na svakom zalagaju hrane koji zagrizete. U avionima druge po veličini tajpejske aviokompanije, Eva er, naoružani Helo Kiti bording pasom možete otići do svog sedišta da sačekate stjuardesu u Helo Kiti uniformi i sa Helo Kiti trakom u kosi, koja služi ketering u Helo Kiti oblicima - pa čak i prodaje Helo Kiti djuti-fri proizvode.

Miris pečenog hleba pokazao se kao faktor povećanja prodaje gotovog svih vrsta proizvoda. Neki severnoevropski supermarketi čak se i ne zamajavaju s pravim pekarama; jednostavno ubacuju veštački miris svežeg peciva u prodavnicu kroz otvore za ventilaciju.

... otkriveno je da klasična muzika smanjuje pojavu vandalizma, skitničenja, pa čak i teškog nasilja u kanadskim parkovima, na noćnim parkinzima i u podzemnoj železnici. Brojke objavljene 2006. pokazuju da je u periodu kad se u londonskoj podzemnoj železnici preko zvučnika puštala klasična muzika džeparenje opalo za trideset tri procenta, napadi na osoblje za dvadeset pet, a vandalizam usmeren ka vozovima i stanicama za trideset sedam procenata.

Ono što ljudi tvrde i kako se zaista osećaju često je sasvim suprotno.

Martin Lindstrom
Buy-ology: Truth and Lies About Why We Buy (free chapter)

Нема коментара:

Постави коментар

LinkWithin

Related Posts with Thumbnails